|
Dobrovoljno vatrogasno društvo PREZID 1886. - 2008. |
DVD PREZID on line
|
| Naslovnica | O dvd-u | Vatrogasni dom | Vozni park | Članstvo | O Prezidu | Natjecanja i vježbe | Galerije | Kontakt
|
| Prezid | Naselja | Vodovod | Sport u Prezidu | Mlinovi | Pilanarstvo | Školstvo u Prezidu | Obrti i zanimanja | Zavičajna zbirka Prezid | Župa Prezid |
|
NAŠE MALO MJESTO  Prezid je malo goransko naselje za kojega predaja kaže kako ga Bog uz svu svoju želju nije mogao napraviti ni boljega niti ljepšega. Cijeli Gorski kotar mnogi i danas zovu Mala Švica a Prezid je u toj Švici na njenom najsjevernijem dijelu u pitomoj dolini na 765 metara nad morem okružen Risnjakom(1528m), Snježnikom (1506m) s južne strane i slovenskom ljepoticom Snežnikom (1796m) sa zapada, a na sjevernoj i istočnoj strani brdovitom državnom granicom sa Slovenijom od Vražjeg vrteca preko Gridla i Zajčjeg hriba do Binkla na istoku. Područje je tipično kraško. U njemu je stalni izvor pitke vode Mlake i izvor Trbuhovice koji je ustvari prvi izvor rijeke Ljublanice u Sloveniji. Na području Prezida postoji 8 još uvijek nedovoljno istraženih kraških jama među kojima je Berišćek s dubinom 155 metara. (Slika Prezid 1)
Vrlo je vjerojatno da je ovaj kraj bio naseljen već u XV stoljeću. Iako nema pisanih dokumenata postoje rimske iskopine koje je u dijelu Rimskog zida nad Prezidom prikupio mještanin Bogdan Mlakar i za koje su slovenski stručnjaci utvrdili da se svrstavaju u razdoblje 400 godina prije Krista. Život je sigurno stolječima bujao u nekom obliku u ovim krajevima a Prezidanski posjed je prelazio iz ruku jednog u ruke drugog gospodara. Život u ovim krajevima organizirano su potaknuli Knezovi Frankopan i Zrinski a naročiti nakon 1649. godine kada je špodručje pripalo Petru Zrinskom. U Prezidu život nije bio nimalo lagodan, potpuno prometno izoliran, sa škrtom zemljom i oštrom klimom što je često uzrokovalo glad i nestašicu. Na poljima je uspjevao krumpir, raž, zelje, pšenica, lan, grah, luk, češnjak, mrkva, salata ali su od svega bili najvažniji krumpir i zelje iz čega je postala i uzrečica: Krumpir i zelje prezidansko veselje. Kasnije su ljudi počeli uzgajati, voće, baviti se stočarstvom.
 Bili su čvrsti , pravi korenjaci, čuvajući svoju tradiciju. U Prezidu i okolici ljudi su se bavili paljenjem drvenog ugljena za Zrinsku kovačnicu u Čabru, krčenjem šuma, gradnjom koliba i drvenih kuća za obitavanje. Parna Vilharova pilana u Prezidu iz 1847. godine prva je u Gorskom kotaru. Danas se čuva pogonski stroj (Lokomobol) u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Pilanarstvo se proširilo i na Mlake i Milanov Vrh. Teret neimaštine mnoge je otjerao u pečalbu u Ameriku i širom Europe. Ukinućem kmetstva 1848. godine kmetovi su u trajno vlasništvo dobili parcele iz «gospodarskog kompleksa», a Prezid je dvije godine kasnije 1850. godine imao 1525 žitelja. 1882. godine izgrađen je prvi drveni vodovod dugačak 950 metara. Ljudi su se snabdijevali vodom iz Obrha a napravljen je i jejz u protupožarne svrhe. 1911. goduine napravljen je vodovod sa željeznim cijevima a priključak dobija i Zbitke. Vodovod je renoviran 1961, 1970. i 2005. godine. Mještani Prezida osjetili su I. i II Svjetski rat i u njima su aktivno učestvovali. Domovinski rat 1991. – 2005. nije se vodio na ovom području ali su mnogi Prezidanci učestvovali u njemu. Neki su bili u sastavu Policije, drugi u sastavu 138. postrojbe na ratištima u Lici. Trojica njih nije dočekalo oslobođenje Brun Knaus, SinišaKovač i Josip Kordiš. Neka im je vječna hvala i slava.
Prezid se kroz sve vrijeme razvijao. Gradile su se kuće, gospodarski objekti, tvornice, škole, ambulanta, šumarija, trgovine, zamah je dobilo obrtništvo. Ljudi su se doseljavali ali u zadnje vrijeme i odseljavali bez povratka. Danas Prezid ima
manje od 1000 stanovnika.
U mjestu je nova škola sagrađena samodoprinosom 1968. godine u kojoj u 8 razreda ima 58 učenika. Do škole se smjestio novi Dječji vrtić s 20 polaznika. Šumarija je priključena Upravi šuma u Delnicama i radi kao dio te cjeline. Goranprodukt je kupio Marijan Filipović i nazvao ga Finvest-corp.
 Dvije su privatne trgovine: «GET» vlasništvo Emila Klepca i «SIAL» vlasništvo Silve Šurine. U središtu mjesta otvoren je «Konzum». Pošta je na starom mjestu u bivšoj općinskoj zgradi i radi jednokratno. Hotel je privatiziran i u stanju je obnove. Desetak godina radi i Biffe «Turbo» vlasništvo Zorana Ožbolta a nešto manje «Palma» u bivšoj kući obitelji Štanfel sada u vlasništvu Biserke Vesel.
Od 2007. godine u središtu mjesta s radom počinje poduzeće Creator d.o.o. U sklopu tvrtke posluje "Creator Info tech" (trgovina i servis informatičke opreme i potrošačke elektronike, izrada internet stranica, izrada softvera, foto usluge...), te "Creator frizerski studio". Mjesna crkva «Sv. Vida-mućenika» obilježava 132. godine a mise služi župnik Tomislav Ravljak koji stanuje u Tršću. Finvest-corp ima i svoj pogon «Rudnik» na bivšem Gaugarskom hribu. Osnovano je i nekoliko privatnih tvrtki. Mladi i dalje odlaze na rad u susjednu Sloveniju koja je u EU. 1990. godine Prezid je postao pogranično naselje i napravljen je granični prijelaz s Carinom na pola puta do Babnog Polja. Živi se i radi u očekivanju ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što je planirano za 2010. godinu. |
